Povijest Župe sv. Ante Padovanskog

Župa sv. Ante obuhvaća grad Knina i okolna sela: Kovačić, Biskupija, Orlić, Markovac, Zvjerinac, Uzdolje, Ramljane, Potkonje, Vrbnik, Ljubač i Žagrović. Susjedne su župe: Vrpolje, Kijevo, Kadina Glavica, Siverić i Promina u Šibenskoj biskupiji te Kistanje u Zadarskoj biskupiji i danas raseljena župa Palanka u Gospićko-senjskoj biskupiji. Sve su susjedne župe udaljene dvadeset i više kilometara, osim župe sv. Jakova u Vrpolju s kojom granicu čine ulice u naselju Kninsko Polje. Budući da se je poslije Drugoga svjetskog rata najvećim dijelom grad proširio na prostor župe Vrpolje, šibenski je biskup Ante Ivas 1. travnja 1997. dio župe Vrpolje pripojio župi sv. Ante u Kninu. Od 1977. godine kninski je župnik dekan za župe: Knin, Vrpolje, Kijevo i Promina. U Knin se je poslije Domovinskog rata naselio veliki broj novih stanovnika. Župa danas broji oko 10.000 vjernika. Dvije trećine novih stanovnika grada Knina prognani su Hrvati iz Bosne i Hercegovine, a jedna je trećina došla iz svih krajeva Republike Hrvatske. Župne su se knjige sačuvale od 1688. a bile su pohranjene u samostanskom arhivu. Arhiv je potpuno nestao za vrijeme Domovinskog rata kada su ga srpski pobunjenici raznijeli i uništili.


Župa Knin pripadala je u srednjom vijeku kninskoj biskupiji (Tenin). U Biskupiji kod Knina nađeni su ostaci starokršćanske bazilike. Kasnije, pokrštenjem Hrvata gradile su se u Biskupiji crkve od IX. do XI. st. kad ih je bilo pet. Oko crkve bili su brojni grobovi i nalazi. Jednako i na Kapitulu, ispod kninske tvrđave u IX. st. sagrađena je crkva iz koje je pregrada s imenom Svetislava i Držislava "slavnog kneza" Hrvata. Oko nje je nastala benediktinska opatija Sv. Bartula. Kad je za kralja Zvonimira Knin postao jedno od središta hrvatske države, "hrvatski biskup", kraljev savjetnik i kancelar, sve više je boravio u Biskupiji oko crkve Sv. Marije. Ona mu je služila kao stolnica a bila je bogato opskrbljena kamenim namještajem među kojima je Marijin lik "Majke Velikog Zavjeta" (danas Gospa Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta). Crkva je imala veoma bogat baldakin, još jedan lik Marije sa Djetetom na trazeni s hrvatskim dostojanstvenikom, simbolima evanđelja. Sijelo biskupije kasnije je prešlo pod tvrđavu Knin, na Kapitul gdje je kaptol imao svoje sjedište i po kojem je brežuljak dobio svoje ime. Tu je u XIII. st. podignuta nova, velika crkva, a katedrala je bila ispod tvrđave. Crkve u Biskupiji stradale su za tartarske provale (1241.) ali i kasnije za turskih napada. God. 1522. grad Knin je pao pod tursku vlast. Ipak kninski biskupi su i dalje imenovani, iako se biskupija nije stvarno obnovila nego je skradinski biskup posluživao i taj kraj, a pastorizaciju su vodili franjevci iz Visovca.


Kad je god. 1688. osvojena tvrđava i grad oslobođen, šibenski biskup Ivan Dominik Calligari posvetio je džamiju u crkvu Sv. Jeronima i župu predao dijecezanskom svećeniku. Međutim, god. 1695. biskup je predao franjevcima kninskog hospicija (poslije samostana Sv. Ante) i župu u Kninu. Tako ja župa pripala šibenskoj biskupiji što je izazvalo prosvjede skradinskog biskupa. No, svoje pravo na preuzimanje Knina šibenski je biskup temeljio na "ius primi ocupantis" što je god. 1700. i dokazano. Naime, on je odmah po zauzeću Knina organizirao dušobrižničku službu, a već prethodno krijepio vojnike i tješio ranjenike po poljskim bolnicama.


Nakon oslobađanja Knina od Turaka crkva Sv. Jeronima pod tvrđavom služila je kao župna crkva. Ona se zbog slabog stanja god. 1783. prestala upotrebljavati. Župni su obredi prešli u samostansku crkvu Sv. Ante. Međutim, kako je i ta crkva postala ruševna, od god. 1828. do 1841., obredi su se održavali u crkvi Sv. Josipa. Nakon popravka kao i gradnje nove, crkva Sv. Ante služi kao župna crkva. U njoj je sve do II. svjetskog rata bio oltar Sv. Jeronima, a i na pečatu župe bio je Svečev lik.


Za vrijeme Drugog svjetskog rata crkva je Sv. Ante bila znatno oštećena od bombardiranja, a god. 1960. obnavljana je pod vodstvom arh. Ante Barača, ali znatno skraćena. U njoj je bio mramorni veliki oltar s kipom Srca Isusova. U jednoj lađi je bio oltar sa slikom "Gospe od milosrđa", a u drugoj oltar Sv. Ante. U crkvi se nalazio i kip Sv. Josipa. Godine 1978. u crkvi je Sv. Ante uređen prezbiterij u kojem je bio postavljen veliki križ s raspelom, rad ak. kipara Kažimira Hraste. Tada je uklonjen i mali kor iza glavnog oltara. Na crkvi je bio obnavljan krov i promijenjen crijep, a piramidalni završetak zvonika (kupola) bio je popravljen i obložen bakrenim limom. Na zvoniku je bio ugrađen sat, a zvona elektrificirana.


Već na početku Domovinskog pobunjeni su Srbi najprije oskvrnuli i opljačkali crkvu sv. Ante; porazbijali su vrata i stakla na prozorima, a sav inventar razbacali i uništili. Godine 1993. crkvu su zapalili. Točan datum nije utvrđen. Crkva je u cijelosti izgorjela, a ostali su samo goli zidovi. Prije samog paljenja crkva je bila više puta granatirana kada je bilo oštećeno pročelje i bočni zid prema tržnici. Tada je stradao sav inventar crkve: kor, harmonij, kameni novi oltar prema puku, mramorni oltar Sv. Ante, mramorni oltar Bl. Djevice Marije, kipovi Sv. Ante i Srca Isusova, oltarna slika Blažene Djevice Marije "Gospe od milosrđa", slike postaja Križnog puta, veliki križ ak. kipara Kažimira Hraste, procesionalni Višeslavov križ, dvije kamenice za blagoslovljenu vodu, petora hrastova vrata, dvadeset prozora sa željeznim rešetkama, dvije rozete, 24 klupe, stolice, ispovjedaonica, mramorni pod crkve, zvona, sat na zvoniku, namještaj u sakristiji, crkveni barjaci, kaleži sa patenama, ciboriji, pokaznice, relikvijari, sve misnice, plaštevi, albe, kote, svi oltarnici, antipendiji, tjelesnici, purifikatoriji, sve liturgijske knjige, orgulje… Može se reći da je izgorjelo, ili bilo odnijeto, sve što su fratri stoljećima skupljali. Kninjanin Ante Mile Krvavica je u Vjesniku - srijeda, 9. lipnja 1999. god, str. 13 - to ovako opisao: Crkva Sv. Ante bila je riznica bogatstva. Imala je golemu biblioteku. Na stotine i stotine misala i vrijednih knjiga na svim jezicima bili su sačuvani u biblioteci. Bilo je rijetkih povijesni pergamena. Crkvene orgulje stare preko 250 godina. Crkvenih veoma ukrašenih srebrenih i zlatnih kaleža oko 60 komada. Bio je silan broj crkvenog rublja i odjeće. Sve su to kninski Srbi opljačkali i zapalili. Neki su Srbi oblačili na sebe franjevačke habite.


Poslije "Oluje" 1996. godine u Knin je odmah došao ondašnji gvardijan i župnik fra Luka Delić. Započeo je čišćenje samostana i prikupljanje stvari iz crkve i samostana Sv. Ante. Evo popisa pronađenih stvari:
- Križ koji se nalazio u crkvi bio razbijen i na podu. G.1993. ga je potajno iz crkve uzela novinarka BBC-a Marijana Buterina, Hrvatica iz Sydneya (Australija), koja je došla sa drugim novinarima u delegaciju. Osobno ga je donijela u Knin 2. srpnja 1996. godine zajedno sa svojim ocem i predala ga gvardijanu.
- Kip Srca Isusovog , koji se nalazio u crkvi, djelomično je izgorio prigodom paljenja crkve. Na smetlištu ga je pronašao gvardijan fra Luka Delić dva mjeseca nakon "Oluje".
- Kip Bl. Dj. Marije pronađen je otkinute glave u blizini mosta.
- Kip Sv. Ivana Krstitelja koji se nalazio u sakristiji crkve Sv. Ante, a prethodno - čini se - u crkvi Sv. Josipa, pronađen je u žbunju ispod tvrđave u nekoj vreći s još nekoliko oltarnika.
- Kalež iz crkve Sv. Ante je pronađen na smetlištu kraj 14. kolosijeka.
- Slika Blažene Djevice Marije, ulje na platnu, pronađena je u nekakvoj garaži blizu praonice auta. Restaurirao ju je gosp. Ivica Tonći god. 1999.
- Slika s likom biskupa, ulje na platnu, nepoznatog autora, pronađena je na istom mjestu. Još uvijek je na restauraciji.


Odmah nakon oslobođenja Knina fratri su pristupili obnovi samostanske i župne crkve Sv. Ante. Crkva je u cijelosti obnovljena po nacrtima zagrebačkih arhitekata prof. Nenada Fabijanića i Božidara Uršulića. Obnova je tekla kroz četiri etape: sanacija konstruktivnih zidova i krovišta, unutarnje žbukanje i oblaganje stropa; cjelovito i konačno rješenje interijera. Blagoslovio ju je provincijal fra Jure Brkan 6. prosinca 1998. godine i od tada je u funkciji. U crkvu je postavljeno i centralno podno grijanje. Obnova crkve je izvedena uz pomoć Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja i Ministarstva kulture, te uz pomoć grada Bjelovara i mnogih dobročinitelja.


Budući da su crkva i samostan počeli tonuti, od 2001. do 2003. godine učvršćivani su temelji crkve sa sjeverne i samostana uz crkvu s istočne strane. Naliveni su «piloti» na dubini od 18 do 25 m, dok se nije došlo do kamenih temelja. Obnovu je financiralo Ministarstvo kulture RH i Provincija Presvetog Otkupitelja. Za sada crkva i samostan više ne tonu.


U crkvi su u oltarne niše postavljeni novi kipovi: sv. Ante nabavljen 1998. u Padovi i kip Blažene Djevice Marije nabavljen 2004. u Zagrebu. Akademski kipar Kažimir Hraste izradio je novi umjetnički križ koji je postavljen iza glavnog oltara. Zalaganjem prof. dr. Jerka Jarka hrvatski su umjetnici darovali postaje Križnog puta: - Đurđa Gudlin – Zanoški: prva, četvrta i jedanaesta postaja - mozaik te četrnaesta postaja - rad u posebnoj vrsti emajla. Ljubo Lach: druga i šesta postaja - ulje na platnu. Blaženka Salavarda: treća, osma i deveta postaja - mozaik. Katarina Žanć-Michieli: peta postaja - ulje na platnu. Francina Dolenec: sedma postaja - keramika. Stipo Ledić: deseta postaja - kararski mramor. Josip Marinović: trinaesta postaja - terakota.


Osim samostanske crkve u Kninu se još u XVIII. st. spominje crkva Sv. Josipa (obitelji Šimić). U njoj se skupljala Bratovština dobre smrti. Crkva je s vremenom bila toliko trošna da je g. 1893.-94. razorena, ali je g. 1912.-13. ponovno sagrađena. God. 1930. je obnovljena. Ona je zgrada s istaknutim zvonikom na pročelju na preslicu s dva mala zvona. Za II. svjetskog rata bila je oštećena ali je nakon rata popravljena.Za vrijeme Domovinskog rata pobunjeni su Srbi crkvu oskvrnuli i opljačkali. Porazbijani su svi prozori, zvona odnesena (neki svjedoci tvrde u Valjevo), odnesen je kalež i plitica i sav crkveni inventar. Srpski vojnici su je bili pretvorili u javni zahod. Još uvijek nije obnovljena i u njoj se ne vrše nikakvi obradi. Ove godine, 2006., uz pomoć Ministarstva kulture RH pristupit će se sanaciji jer je crkva spomenik kulture.


U selu Kosovu je područna crkva Sv. Ane. Jedna je mala crkvica sagrađena još 1734. godine i služila je za vjerske potrebe vojnicima koji su tu imali svoju postaju. God. 1765.-66. podignuta je nova crkva. U njoj se nalazila slika Svetice što ju je g. 1756. naslikao neki vojnik. Zvona su bila nabavljena iz Venecije. Crkva je god. 1887. obnovljena, a god. 1906. promijenjen je pod crkve. Veliki je oltar napravio god. 1908. splitski klesar Zeffirino Grassi. Za Prvog svjetskog rata dignuta su u vojne svrhe zvona, a god. 1922. nabavljena nova. God. 1933. podignut je novi zvonik, isturen ispred pročelja i počivao je na dva stupa. Iznad luka je bila bogata kamena ruža. U vrijeme Drugog svjetskog rata crkva je bila jako oštećena. Temeljito je obnavljana 1961 i popravljana 1971. godine.


U Domovinskom su ratu pobunjeni Srbi crkvu sv. Ane minirali i zajedno sa zvonikom do temelja srušili. Samo su ostala dva betonska vertikalna stupa. To se dogodilo u noći 30. rujna na 1. listopada 1992. Tada je uništen i sav crkveni inventar, liturgijsko ruho i knjige, kao i drveni kip sv. Ane. U ruševinama crkve pronađen je kalež i jedno zvono te od kipa svete Ane s malom Marijom pronađena je glava Blažene Gospe. Uz glavnu cestu prema Drnišu nalazila se i kapelica Sv. Ane koja je potpuno srušena početkom svibnja 1991. godine.


U srpnju 1998. godine, pred sam blagdan sv. Ane, Hrvatska je vojska očistila ruševine crkve i zvonika i probila put za procesiju oko glavice. Gradnja nove crkve na istome mjestu, prema nacrtu ing. Zdravka Živkovića, započela je slijedeće godine. Kamen temeljac je blagoslovio šibenski biskup mons. Ante Ivas 26. srpnja 1999. Za godinu dana sagrađena je nova crkva koju je na svetkovinu Sv. Ane 2000. godine blagoslovio biskup Ivas.


U Biskupiji je g. 1937. –38., prema nacrtu Ivana Meštrovića, podignuta spomen crkva Naše Gospe. Na pročelju je Meštrovičev lik Krista kao Pantokratora. Pročelje završava zvonikom s tri luka (tri zvona) u širini cijele crkve. Na trijumfalnom luku Jozo Kljaković, uz pomoć Franje Šimunovića, naslikao je pozdrav hrvatskih seljaka Mariji, a iznad vrata Zvonimirovo saborovanje. Na oltaru je smješten kip Marije s Djetetom, od Meštrovića.


Za Drugog svjetskog rata unutrašnjost je crkve potpuno oštećena, osobito kip Naše Gospe, zvona i kip Kristov na pročelju. Odmah nakon rata crkva je najnužnije popravljena. God. 1966. stavljen je novi krov i pod, a lik Naše Gospe odlijeven je u bronci. God. 1978. obnovile su se Kljakovićeve freske (Filip Dobrošević s pomoćnicima), lik Kristov na pročelju, a popravljena su i zvona i uopće cijela crkva. Time je ona postala jedan od hodočasničkih crkava. Glavno je godišnje hodočašće u treću nedjelju mjeseca rujna.


Za vrijeme Domovinskog rata je i ova crkva pretrpjela razna oštećenja. Već su u noći od 15. na 16. kolovoza 1991. bila minirana vrata i oštećene freske. Poslije je u više navrata oskvrnjivana tako da je uništen i cijeli njezin inventar. Brončani kip Naše Gospe Ivana Meštrovića je nestao. Pet godina poslije «Oluje» 24. studenoga 2000. godine pronađen je na jednoj njivi kod Ivoševaca gdje su ga kradljivci ostavili. Razbijena su i uništena sva tri zavjetna zvona (dar zagrebačke, sarajevske i splitske nadbiskupije). Ostao je samo jedan jezičak (bat) koji se sada nalazi u samostanu u Kninu. Kljakovićeve freske na zidu su oštećene pucnjevima iz vatrenog oružja, ali i šaranjem i razbijanjem. Kako je znatno i krov crkve bio oštećen to je vlaga učinila svoje. Od više puta postavljanog eksploziva oštećene su kamene podne ploče i napuknuo bočni zid prema jugu. Vrata od tabernakula, rad u drvu (majstora Ante Delaša) su nestala, ulazna drvena vrata su spaljena, drveni prozori uništeni, zapaljene klupe, jedna kamenica za blagoslovljenu vodu uništena, a druga razbijena, a sve liturgijsko posuđe, ruho i knjige su zapaljene. Crkva je odmah 1996. godine popravljena toliko da se može slaviti sv. misa. Nabavljena su nova vrata, dvanaest hrastovih klupa, drveni oltar, najpotrebnije crkveno posuđe, liturgijsko ruho i knjige. Godine 1997. nabavljena su tri nova zvona koja je 4. siječnja 1998. blagoslovio šibenski biskup Ivas. Majstor Nikola Fabek iz Zagreba napravio je i darovao novi tabernakul čija su vrata izrađena od mesinga, a ostalo od mjedi. Od 29. listopada 1998. do travnja 1999. izvršena je zidarska obnova oštećene crkve. U lipnju 1999. prof. Tonći Borovac, restaurator-konzervator iz Splita, uz pomoć dvojice restauratora, obnovio je oštećene Kljakovićeve freske.


U Kninskoj tvrđavi postoji crkva Sv. Barbare kojom upravlja gradski muzej. Za vrijeme rata nije bila devastirana, a neposredno iza «Oluje» u njoj su se počela obavljati vjenčanja. Na tu crkvu je postavljeno zvono koje je zvonilo za vrijeme euharistijskog slavlja što ga je predvodio papa Ivan Pavao II. 11. rujna 1994. u Zagrebu. Po želji donatora zvono zvoni u 11 sati na spomen ulaska Hrvatske vojske u Knin.


U Kninu je samostan Školskih sestara III. reda sv. Franje (Split) koje su još od godine 1930. radile u Općoj bolnici. Sestre su godine 1963. prešle u svoju kuću u blizini samostana Sv. Ante, u kojoj je kapela sv. Franje. U isto su vrijeme sestre preuzele vođenje samostanskog domaćinstva i pomagale u pastoralu župe. Sestre više ne vode samostansko domaćinstvo, a samo jedna sestra djelomično pomaže u pastoralnom radu. .


Župa sv. Ante dala je, nakon Drugog svjetskog rata, dvojicu svećenika: braća fra Ivan Mirković i fra Frano Mirković. Nakon Domovinskog rata više su mladića iz doseljenih obitelji polazili u Franjevačko sjemenište u Sinju, ali nisu ustrajali na tome putu.


Treći Franjevački svjetovni red osnovan je za vrijeme župnika fra Augustina Škomrlja (1919.-1929.). Nakon II. svjetskog rata je zamro. Obnovljen je 2003. godine i danas ima desetak članova. Župni vikar fra Josip Repeša osnovao je 2001. godine zajednicu Franjevačke mladeži – FRAMA. Broj je mladih u zajednici jedno vrijeme bio do osamdeset članova. Danas zajednica broji oko 50 članova. Vodi je župni vikar fra Ivan Lukač.


U župi djeluje jedna zajednica neokatekumenskog puta. U korizmi 2005. održane su u župi kateheze za neokatekumene. Zajednica je konstituirana 13. ožujka 2005. na konvivenciji u hotelu Medena kod Trogira. Neokatekumenska zajednica broji 20-ak članova i redovito se okuplja na euharistijsko slavlje subotom navečer, a svake srijede slavi Služnu riječi. Župa i franjevački samostan sv. Ante pokrenuli su za Božić 2000. godine glasilo «Glasnik sv. Ante» koje izlazi dva puta godišnje: za Božić i za blagdan sv. Ante. O samostanu i župi je izišlo više članaka i znanstvenih radova: Kninski zbornik, Matica Hrvatska, Zagreb 1993., str. 246; Arheološka istraživanja u Kninu i kninskoj krajini, Hrvatsko arheološko društvo, Zagreb 1992. (akta simpozija održanog u Kninu od 13. do 15.10.1987., str. 168; P. Pajić, Hrvatski kraljevski grad Knin, Knin 1998., str. 120. Na desetu godišnjicu «Oluje» 2005. godine objavljena je knjiga voditelja župnog Caritasa fra Petra Klarića «Caritas župe sv. Ante u Kninu».


Caritas župe sv. Ante u Kninu osnovao je 11. listopada 2000. župnik fra Ivan Nimac. Sukladno Pravilniku župnih Caritasa Šibenske biskupije, župnik je imenovao odbor Caritasa, a vođenje, kao župnom vikaru, povjerio fra Petru Klariću, gvardijanu kninskog samostana. Grad je Knin dao na korištenje Caritasu «dok traje karitativna potreba» uredske prostorije u ulici Sedme gardijske brigade. Tako je Caritas župe sv. Ante u Kninu započeo svoje mnogostruko plodno djelovanje. Caritas je doseljenom stanovništvu pomagao hranom, odjećom i smještajem. Više od 2000 obitelji primali su pomoć od Caritasa župe sv. Ante. Početkom 2001. Župni je Caritas otvorio pučku kuhinju u kojoj se hrane najsiromašniji stanovnici grada Knina.


Na području župe dvije su osnovne i jedna srednja škola. Na Hrvatskom se radiju u Kninu svakoga tjedna emitira jednosatni duhovni program. U pripremanju i emitiranju «Duhovne misli» sudjeluju svećenici i vjeroučitelji te poneki vjernici laici.


U župi djeluje mješoviti Župni zbor kojega vodi časna sestra franjevka Ivana Oltran. Zbor redovito pjeva nedjeljom na svečanoj sv. misi koja se slavi u dvorani Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta. Časna sestra vodi i dječji zbor koji također u istoj crkvi nedjeljom pjeva na dječjoj misi. Od proljeća 2005. u crkvi pjeva vokalno-instrumentalni sastav mladih. Nedjeljom se, u tri crkve, redovito u župi slavi šest svetih misa: u crkvi Sv. Ante slave se dvije mise; u dvorani Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta tri su nedjeljne sv. mise; u crkvi Naše Gospe u Biskupiji jedna je sv. misa. Jedanput mjesečno, na Mladu nedjelju, slavi se misa u crkvi Sv. Ane u Kosovu. Preko tjedna se u crkvi Sv. Ante redovito slavi sv. misa izjutra i navečer.


Patron župe, Sv. Ante Padovanski, ujedno je i zaštitnik grada Knina te se njegov blagdan 13. lipnja slavi kao Dan grada. U procesiji gradskim ulicama s mnoštvom naroda sudjeluje i gradsko poglavarstvo, vojska, policija, vatrogasci te razne udruge sa svojim zastavama i znamenjima.



 
 
 
 
  • Blagoslov obitelji

    • • Bliži se vrijeme blagoslova obitelji pa pozivamo sve one koji su promjenili adresu boravka da nam na vrijeme dostave točne podatke, to možete učiniti iza misa ili u župnom uredu
  • Obavijesti

    • Ponedjeljak, 20. studenoga 2017.
      Župni vjeronauk za prvopričesnike u dvorani samostana sv. Ante:
      - 10:00 h prijepodne
      - 15:00 h i 16.00 h poslijepodne
      • 19:30 h - u dvorani samostana sv. Ante susret je Frame.
    • Utorak, 21. studenoga 2017. - blagdan je Prikazanja BDM, Gospa od zdravlja
      • Pola sata prije večernje mise u 18 h je krunica za bolesnike, a nakon mise će teži bolesnici moći pristupiti sakramentu bolesničkog pomazanja.
      • Blagdan Gospe od zdravlja svečano se slavi u Kistanjama.
    • Srijeda, 22. studenoga 2017. - blagdan je sv. Cecilije, mučenice, zaštitnice pjevača

    • Petak, 24. studenoga 2017.
      Župni vjeronauk za krizmanike u dvorani samostana sv. Ante:
      - 10:00 h prijepodne
      - 15:00 i 16:00 h poslijepodne
    • Subota, 25. studenoga 2017.
      • 10 sati - susret je ministranata u samostnskoj dvorani sv. Ante
      • 11 sati probe su dječjeg zbora u samostanskoj dvorani sv. Ante, pozivamo sve osnovnoškolce da se priključe dječjem zboru.
    • Nedjelja, 26. studenoga 2017.- svetkovina Krista Kralja
      • U crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu u 10,30 h biti će ređenje 10-orice Đakona među njima je i naš Fra Dejan Međugorac.
  • Najava

    • • Najavljujemo bogati duhovni program u Adventu: imat ćemo razne radionice, humanitarne projekte, duhovne koncerte i na kraju duhovnu obnovu, koji će se održavati u Gospinoj crkvi svake adventske subote, o svemu ćete biti na vrijeme obavješteni.
  • Aktualno

    • Orgulje za Gospinu crkvu
      • Započinjemo akciju prikupljanja novčanih sredstava za nove klasične orgulje.
      Svoje priloge možete uplatit na žiro račun
      IBAN HR82 2330 0031 1001 1907 1 kod Splitske banke s naznakom: "za orgulje"
    • Likovna radionica za djecu
      • Svake srijede u dvorani Gospine crkve u 17:00 h kninski franjevci organiziraju besplatne likovne radionice za djecu.

CARITAS

PASTORALNI CENTAR

EMISIJA "SUSRET"


GLASNIK SV. ANTE


ARHIV